Danas živimo u vremenu kada je veoma lako posegnuti za tabletom pri prvoj tegobi.
Čim nas zaboli glava, uzmemo analgetik. Ako smo tužni, popijemo antidepresiv. Kada počnemo kašljati, posegnemo za sirupom. Kada nas zabole leđa, opet tražimo lijek. Sve to često radimo bez savjeta ljekara i bez čitanja uputstva koje nas najčešće zbuni i uplaši.
Kao farmaceuti s iskustvom, mnogo puta gledamo kako ljudi ulaze u apoteku uvjereni da tačno znaju šta im tijelo traži i izlaze s punom kesom preparata koji dugoročno mogu nanijeti više štete nego koristi. Istina je da se mnogi lijekovi mogu kupiti bez recepta, ali nijedan lijek nije potpuno bezopasan.
Iskustva farmaceutkinje Debore Grejson iz Velike Britanije pokazuju da milioni ljudi godinama uzimaju terapije koje im više nisu potrebne i trpe ozbiljne posljedice.
Pacijenti često nastave koristiti lijekove bez kontrole, bez plana i bez razumijevanja rizika. Mnogi dođu u situaciju da zavise od terapije ne shvatajući da im ona više ne koristi.
Farmaceuti upozoravaju da svako mora povremeno provjeriti s ljekarom da li mu je terapija i dalje potrebna. Posebno je važno biti oprezan sa šest grupa lijekova koje najčešće dovode do problema.
1. Lijekovi protiv bolova
Opioidni analgetici djeluju brzo i snažno, ali zato mogu stvoriti zavisnost. Kada ih nastavimo uzimati i onda kada bol više nije jak, postepeno razvijamo toleranciju i tražimo sve veću dozu.
Dugotrajno korištenje remeti reakciju tijela na bol i dovodi do simptoma apstinencije kao što su nemir, znojenje, nesanica i mučnina. Mnogi upadaju u začarani krug gdje im se glavobolja javlja upravo zbog prekomjerne upotrebe tableta.
2. Statini (lijekovi za snižavanje pritiska)
Statini mnogima spašavaju život, ali nisu namijenjeni svakome niti uvijek za cijeli život. Mogu izazvati bol u mišićima, umor, sklonost upalama i povećan rizik od dijabetesa tipa 2. U rijetkim slučajevima mogu oštetiti mišićno tkivo i ugroziti funkciju bubrega. Zbog toga terapija statinima mora biti praćena redovnim kontrolama krvi, jetre i procjenom rizika.
3. Antidepresivi
Antidepresivi su nekada neophodni i životno važni, ali problem nastaje kada terapija traje godinama bez pregleda i nadzora. Na početku mogu izazvati mučninu, nesanicu i glavobolje, a dugoročno povećanje tjelesne mase, hormonske disbalanse i smanjenu seksualnu funkciju.
Najveći problem nastaje pri naglom prekidanju terapije. Vrtoglavica, anksioznost i osjećaj električnih udara u glavi mnogi pogrešno tumače kao povratak depresije, pa se vraćaju na terapiju i tako ulaze u začarani krug.
4. Gabapentin i pregabalin
Ovi lijekovi daju se za neuropatski bol, ali se prečesto propisuju i lako izazivaju zavisnost. Neželjeni efekti uključuju pospanost, vrtoglavicu i povećanje tjelesne mase. Prekid terapije mora biti postepen, jer naglo ukidanje može izazvati ozbiljne srčane smetnje i druge tegobe.
5. Kortikosteroidne kreme
One veoma brzo smiruju ekcem i upalu kože, ali dugotrajno korištenje može dovesti do stanjivanja kože, pucanja kapilara, infekcija i zavisnosti kože od steroida. Najteži oblik komplikacije je stanje kada koža, nakon prestanka terapije, postaje bolna i izrazito osjetljiva, pa se pacijent vraća kremi i samo pogoršava problem.
6. Lijekovi za žgaravicu
Mnogi ih uzimaju mjesecima, pa i godinama, iako su namijenjeni kratkotrajnoj upotrebi. Dugotrajno korištenje može izazvati manjak vitamina B12 i magnezijuma, probleme s pamćenjem, poremećaj crijevne flore i povećan rizik od preloma kostiju. Kada se terapija prekine, žgaravica se često vraća jače nego ranije, pa pacijent misli da mora nastaviti.
Najvažnija poruka
Zavisnost od lijekova često nije samo fizička nego i psihološka. Najviše stradaju oni koji vjeruju da lijekovi uvijek pomažu i nikada ne mogu štetiti.
Zato moramo imati jedno na umu:
Ako uzimamo terapiju duže nego što je planirano, najbolje je da razgovaramo s ljekarom. To je najjednostavniji i najbezbjedniji korak koji svaki pacijent može poduzeti.